Pojam historija filozofije, zbog dvoznačnosti pojma historija, ima dvostruko značenje. Označava historijsko zbivanje: razvoj filozofskih ideja kroz historiju, smjenjivanje filozofa, dominantnih filozofskih tema i škola; također označava istraživanje tih zbivanja u filozofiji ili nauci (vidi članak historija).

U pojmu historija filozofije postoji dvoznačnost, ovisno o tome na koji dio stavljamo naglasak: na filozofiju (gdje istraživač, kao filozof odnosno "onaj koji ljubi mudrost", istražuje misli svojih prethodnika da bi produbio vlastito mišljenje) ili na historiju (gdje filozofe, njihove ideje i škole istražujemo kao objektivne historijske pojave). Naravno, obje vrste istraživanja često se ne mogu apsolutno razlikovati.

Pregled historije

Aristotel Prvi koji je sistemski proučavao učenja svojih prethodnika, i nastojao ih sistemski i objektivno prikazati, bio je Aristotel. On je zaslužan za mnoge obavijesti o koncepcija pred-sokratovskih filozofa, čiji su izvorni radovi izgubljeni. On u svojim djelima dijalektički preispituje gledišta svojih prethodnika, da bi pripremio razvoj vlastitog.

Helenizam Aristotelovi učenici i nastavljači u peripatetičkoj školi nastavili su s takvim pristupom. Tako nastaju zbirke prikaza dostignuća raznih posebnih disciplina: matematike, astronomije, fizike, medicine itd, pa onda i filozofske doksografije.

Takav rad da se prikupe informacije o dostignućima prošlosti može, međutim, imati i negativan učinak u tome da obeshrabri samostalno promišljanje. U helenističko i rimsko doba sve se više gubi poticaj za samostalno mišljenje i širi uvjerenje da su velikani prošlost već sve bitno domislili. Tako se ovaj pristup pretvara u praznu kompilaciju, »učenu ropotariju bilježaka« (Windelband).

Najpoznatiji među tim kompilatorima je Diogen Laertije, čija je knjiga sačuvana. Mišljenja raznih filozofa navode se kao datosti, bez pokušaja da se sagledaju u međusobnom odnosu i historijskom kontekstu. Podjednaku pažnju pridaje ključnim filozofskim tezama, duhovitim izrekama i banalnim anegdotama iz života slavnih filozofa. Takvih kompilacija, naslovljenih "zrnca mudrosti" i slično, ima i danas.

Moderno doba Nasuprot površnim kompilacijama, historija filozofije postepeno se izgradila kao posebna disciplina krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća. Ta disciplina pripada ne samo historijskoj nauci (historiji), nego i samoj filozofiji. Ona se ne zadovoljava prostim iznošenjem činjenica i anegdota. Kao historija, istražuje pojavu filozofskih koncepcija, škola i pokreta u historijskom kontekstu.

Takav je prikaz naravno u opasnosti da se zanemari naučna skrupuloznost historičara i prikaz historijskog razvoja filozofije podredi jednom određenom stanovištu – jednoj posebnoj filozofiji, koja u takvom pristupu postaje ideologija.

Hegel To je slučaj upravo s najznačajnijim utemeniteljem discipline, G.W.F. Hegelom. Uz Filozofiju povijesti (Philosphie der Geschihte), objavljenu za njegova života, posmrtno je, 1833-1836., po zapisnicima njegovih predavanja izdana Povijest filozofije (Geschihte der Philosophie).

Ovo je djelo posve podređeno funkciji razrade Hegelovom vlastitog sistema. Mišljenja pojedinih filozofa on razmatra kao "momente" u historijskom kretanju duha. Posebne historijske tvorbe duha (a to uključuje ne samo filozofiju nego i sve nauke, moral, pravo, religiju, državu itd.) dijalektički se razvijaju, preobražavaju i prevladavaju tokom historije, vodeći do apsolutnog duha koji u potpunosti spoznaje sebe samog i smiruje se u savršenom znanju, u Hegelovom filozofskom sisteu. Hegel često iskrivljuje historijske činjenice da bi ih ugurao u Prokrustovu postelju svog sistema.

Razdoblja i područja

Filozofski elementi u starim religijama Azije i Egipta

Velika duhovna prelomnica oko 600. g.pne.

Kineska filozofija[uredi - уреди | uredi kôd]

Sun Cu (6. stoljeće pne.) Konfucije (551. pne. – 479. pne.) Mencije (372-288. pne.) Lao Ce (4. stoljeće pne.)

Indijska filozofija

Gautama Buda Nagarjuna Vasubandhu

Zapadna tradicija

Razdoblja

Antička filozofija Srednjovjekovna filozofija Novovjekovna filozofija Moderna filozofija

Antička filozofija

Pojam "antička filozofija" obuhvata razdoblje od preko hiljadu godina: od početka 6. st. pr.n.e, kada djeluju Tales, Solon i drugi mislioci kasnije svrstani među "sedam mudraca", do početka 6. st.n.e. Krajem tog razdoblja može se označiti 529. g, kada bizantski car Justinijan zatvara Akademiju u Ateni. Iste godine, nevezano s tim događajem ali simbolički značajno, Sv. Bernard osniva samostan Monte Casino.

Uobičajena je podjela antičke filozofije na pet razdoblja, prema glavnim problemima kojima su se filozofi u određeno doba bavili: kozmološko, antropološko, ontološko ili sistemsko, etičko i religijsko razdoblje.

Kozmološko razdoblje Miletska škola Tales (624. pne. - 547. pne.) Anaksimandar (610-546. pne.) Anaksimen (588-524. p.n.e) Pitagorejci Pitagora (oko 580. pne. - 500. pne.) Filolaj Arhita Heraklit (oko 540. pne. - 480. pne.) Elejska škola Ksenofan (570-480. pne.) Parmenid (540. pne. - 460. pne.) Zenon (oko 490-430. p.n.e) Melisus (oko 470-???. pne.) Pluralistička škola Empedoklo (oko 490-430. pne.) Anaksagora (početak 5 st.pne.) Arhelaj Diogen Apolonjanin Atomisti Leukip (5 st. pne.) Demokrit (460. pne. - 370. pne.) Metrodor s Hija Anaksarh Hekatej iz Abdere Nauzifan Antropološko razdoblje Sofisti Protagora Gorgija Hipija Kritija Anonim Jamblihov Spis Dvostruke tvrdnje Sokrat i sokratske škole Sokrat (469. pne. - 399. pne.) Kirenska škola Kinička škola Diogen iz Sinope Ontološko i sitemsko razdoblje Platon (427. pne. - 347. pne.) Aristotel (384. pne. - 322. pne.) Etičko razdoblje Stoici Zenon iz Kitija Hrizip (oko 280-207. pne.) Seneka (4. pne. - 65 n.e.) Epiktet (oko 55-135 n.e.) Marko Aurelije (121 - 180) Epikurejci Epikur (341. pne. - 270. pne.) Tit Lukrecije Kar (98. pne. - 55. pne.) Skeptici Piron (360. pne. - 270. pne.) Karnead Sekst Empirik Religijsko razdoblje Židovska filozofija Filon Neoplatonizam Plotin (204 - 270) Proklo (411-485) Kršćanstvo i filozofija

Srednjovjekovna filozofija Arapska skolastika (i židovski predstavnici)

Al Kindi Al Farabi Ibn Sina (Avicena) Ibn Rušd (Averoes) Ibn Daud (Abraham ben David Halevi) Ibn Gabirol Solomon (Avicebron) Ibn Kaldum (Abd al-Raman)

Kršćanska Skolastika

Aurelije Augustin (354 - 430) Ivan Scot Erugena (810 - 880) Petar Abelard (1079 - 1142) Albert Veliki (1193 ili 1206 - 1280) Hugo od sv. Viktora (1096 ili 1078 - 1141) Toma Akvinski (1225 - 1274) Duns Scot (1266 ili 1274 - 1308) William Occam (oko 1300 - oko 1350)

Novovjekovna filozofija

renesansa

Nikola Kuzanski (1401-1461) Erazmo Roterdamski (1467-1536) Thomas More (1478-1535) Giordano Bruno (1548 - 1600)

empirizam

Francis Bacon (1561 - 1626) John Locke (1632 - 1704) George Berkeley (1684 - 1753) David Hume (1711 - 1776)

racionalizam

Rene Descartes (1596 - 1650) Baruch de Spinoza (1632 - 1677) Gottfried Wilhelm Leibniz (1646- 1716)

prosvjetiteljstvo

Voltaire (1694 - 1778) Jean Jacques Rousseau (1712 - 1778) Giambattista Vico (1668 - 1744) Johann Gottfried Herder (1744-1803)

klasični njemački idealizam

Immanuel Kant (1724 - 1804) Johann Gottlieb Fichte (1762 - 1814) Friedrich Wilhelm Joseph Schelling (1775 - 1854) Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770 - 1831)

Moderna filozofija

Arthur Schopenhauer (1788 - 1860) Friedrich Nietzsche (1844 - 1900) Soren Kierkegaard (1813 - 1855) Henri Bergson (1859 - 1941)

marksizam

Karl Marx (1818 - 1883) Friedrich Engels (1820 - 1895) Praxis filozofija Milan Kangrga

fenomenologija i filozofija egzistencije

Edmund Husserl (1859 - 1938) Martin Heidegger (1889 - 1977) Karl Jaspers (1883 - 1969) Jean-Paul Sartre (1905 - 1980)

analitička filozofija

Friedrich Ludwig Gottlob Frege Bertrand Russell Ludwig Wittgenstein Rudolf Carnap Carl Popper Saul Kripke Thomas Nagel Alfred North Whitehead

Pozitivizam

John Stuart Mill Auguste Comte

Pragmatizam

John Dewey Charles Peirce William James

Egzistencijalizam

Jean-Paul Sartre

frankfurtska škola

Theodor Adorno Herbert Marcuse (1898 - 1979) Jurgen Habermas Max Horkheimer (1895 - 1973)

postmodernizam

Jacques Derrida Jean Baudrillard Jean-Francois Lyotard Michel Foucault Gilles Deleuze

Vanjski linkovi University of Virginia Library - Dictionary of the History of Ideas

Kategorija:Filozofija Kategorija:Historija po temama