Sapna je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Historija Prostor Sapne u izvorima se vezuje za srednjovjekovnu župu Sapnu, a u osmanskom periodu za nahiju Sapnu u sastavu Zvorničkog sandžaka. U administrativnom smislu savremena općina Sapna formirana je 18. marta 1998. godine podjelom prijeratne općine Zvornik.
Srednji vijek Sapna se kao administrativno-teritorijalni pojam spominje još u srednjem vijeku, a na starijim kartama zabilježen je naziv Župa Sapna. Na području Sapne sačuvan je veći broj stećaka, što se u lokalnoj historiografiji uzima kao pokazatelj kontinuirane naseljenosti ovoga prostora u srednjem vijeku.
Prema podacima koje donosi Edhem Omerović na osnovu osmanskih izvora i deftera, srednjovjekovna župa Sapna najvjerovatnije je obuhvatala najmanje 34 sela, odnosno prostor koji je u osmanskom periodu u velikoj mjeri nastavio egzistirati kao nahija Sapna.
Osmanski period Nakon osmanskog osvajanja Sapna se spominje kao nahija u sastavu Zvorničkog sandžaka, koji je, prema dostupnim podacima, formiran oko 1480. godine. Sapna je u tom periodu bila važno komunikacijsko područje između Zvornika i Teočaka.
Defter iz 1604. godine predstavlja jedan od važnijih izvora za proučavanje naselja, demografskih prilika i teritorijalnog obuhvata nahije Sapna u ranom novom vijeku.
Austro-Ugarska i jugoslavenski period Za vrijeme Austro-Ugarske Sapna je pripadala zvorničkom kotaru (srezu). I u doba Kraljevine SHS odnosno Kraljevine Jugoslavije ostala je u sastavu sreza Zvornik, u okviru tuzlanskog okruga.
Nakon Drugog svjetskog rata Sapna je neko vrijeme zadržala status općinskog središta, ali je 1958. godine, nakon gašenja zvorničkog sreza i njegovog pripajanja tuzlanskom, općina Sapna pripojena općini Zvornik.
Rat u Bosni i Hercegovini Do početka rata u Bosni i Hercegovini područje današnje Sapne nalazilo se u sastavu općine Zvornik. U presudama i sažecima presuda MKSJ-ja utvrđeno je da su u proljeće 1992. godine na području općine Zvornik izvršeni napadi na bošnjačka naselja te prisilna premještanja i deportacije nesrpskog stanovništva; među primjerima koji se navode jesu događaji u Diviču i Kozluku.
Sud Bosne i Hercegovine je 2021. godine djelimično potvrdio optužnicu u predmetu Šemsudin Muminović i drugi, koja se odnosi na ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u mjestu Pantići, Sapna, Zvornik, za period od 1992. do 1994. godine.
U vezi s događajima nakon pada Srebrenice, MKSJ je u skupu usaglašenih činjenica naveo da su 19. jula 1995. pripadnici VRS-a kod Nezuka zarobili 11 Bošnjaka iz kolone koja se povlačila iz Srebrenice te da je 10 njih pogubljeno. Nezuk je danas jedna od mjesnih zajednica općine Sapna.
Savremeni period Savremena općina Sapna počela je egzistirati 18. marta 1998. godine, kada se na osnovu odluke Federalnog parlamenta prvi put sastalo Općinsko vijeće Sapna. Nastala je podjelom prijeratne općine Zvornik na općinu Zvornik u Republici Srpskoj i općinu Sapna u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U savremenoj administrativnoj organizaciji općina obuhvata mjesne zajednice Baljkovica, Donji Zaseok, Goduš, Kobilići, Kovačevići, Kraljevići, Međeđa, Nezuk, Rastošnica, Sapna, Skakovica, Vitinica, Zaseok i Žuje-Šarci.
Geografija Geografski položaj
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Sapna
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Sapna
Sapna danas Veći dio bivše općine Zvonik Daytonskim sporazumom je pripao Republici Srpskoj. Manji dio, naselja: Sapna, Goduš, Kraljevići, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i dijelovi naselja Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok pripao je Federaciji. Na tom dijelu, površine 118 km2, formirana je nova općina - općina Sapna.
Područje ove općine je izrazito poljoprivredno. Njen brdsko - planinski položaj je pogodan za razvoj voćarstva i uzgoj stoke. Da bi se mogla razvijati savremena proizvodnja, potrebno je izgraditi infrastrukturne objekte: puteve, električnu mrežu, uvesti mehanizaciju, podići pogon za preradu poljoprivrednih proizvoda. Neki od ovih projekata su već u znatnoj mjeri realizirani. Stanovništvo kontinuirano emigrira u zapadnoeuropske zemlje, posebno mladi.
Institucije Osim općine, Sapna ima i policijsku stanicu, Dom zdravlja, filijale penzionog i zdravstvenog osiguranja, poštu, banku, elektro-distribuciju, radio stanicu Radio Glas Drine, civilnu zaštitu, nekoliko filijala različitih osiguravajućih kuća, osnovnu i srednju školu. Osim toga, ovdje egzistira i nekoliko privatnih firmi sa ograničenom proizvodnom aktivnošću.
Sport Nogometni klub Vitezovi Sapna je osnovan 1997. godine i otada se takmičio u kantonalnim ligama Tuzlanskog kantona. U prve dvije godine postojanja klub je prešao iz 3. u 1. kantonalnu ligu. Domaće utakmice igrao je u Rastošnici a po izgradnji stadiona, na Gradskom stadionu u Sapni. Zbog nedostatka sredstava klub je ugašen 2006. godine. Osim ovog kluba postojali su i FK Jedinstvo iz Nezuka i FK Moča iz Goduša, ali su i oni kratkotrajno funkcionisali. Jedino je opstao klub iz Vitinice koji je 1999. godine osnovan pod imenom FK Mladost a od 2006. godine nosi ime OFK Vitinica. OFK Vitinica svoje domaće utakmice igra na Gradskom stadionu u Sapni a trenutno se takmičio u Prvoj ligi Tuzlanskog kantona do 2012. godine kada je ugašen.
2016. godine osnovan je FK Sapna koji baštini historiju FK Vitezovi Sapna i FK Mladost Vitinica. Takmiči se u posljednjem rangu - 3. kantonalnoj ligi Tuzlanskog kantona u kojoj u posljednje 4 sezone zauzima 2. mjesto i svaki put ne uspijeva da se plasira u viši rang. Pored nogometnih klubova, Sapna ima i Odbojkaški klub invalida "Drina" Sapna, koji se već godinama takmiči u Prvoj ligi Bosne i Hercegovine. Ovaj klub svoje domaće utakmice odigrava u Sportskoj dvorani u Sapni.
Također pogledajte Marš mira
Reference
Vanjski linkovi
Zvanični sajt općine Sapna
Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu * Kategorija:Zvornik