Messierovi objekti su skup od 110 astronomskih objekata koje je katalogizirao francuski astronom Charles Messier u svom djelu Catalogue des Nébuleuses et des Amas d'Étoiles [fr] (Katalog maglina i zvjezdanih jata). Budući da je Messier bio zainteresiran samo za pronalaženje kometa, kreirao je popis onih objekata koji nisu komete, a koji su mu otežavali potragu za njima. Ovaj popis, koji je Messier kreirao u saradnji sa svojim asistentom Pierreom Méchainom, sada je poznat kao Messierov katalog. Messierov katalog je jedan od najpoznatijih popisa astronomskih objekata, a mnogi objekti na popisu se još uvijek referiraju prema svojim Messierovim brojevima. Katalog uključuje većinu astronomskih objekata dubokog svemira koji se lako mogu promatrati sa Zemljine sjeverne hemisfere; mnogi Messierovi objekti su popularne mete za amaterske astronome.
Prvobitna verzija kataloga prvi put se pojavila 1774. u Memoarima Francuske akademije nauka za 1771. Prva verzija Messierovog kataloga sadržavala je 45 objekata, koji nisu bili numerisani. Osamnaest objekata otkrio je Messier; ostale su prethodno posmatrali drugi astronomi. Do 1780. katalog se povećao na 70 objekata. Konačna verzija kataloga koja je sadržavala 103 objekta objavljena je 1781. u Connaissance des Temps za 1784. Međutim, zbog onoga što se dugo smatralo pogrešnim dodavanjem Messier 102, ukupan broj je ostao 102. Drugi astronomi, koristeći bilješke u Messierovim tekstovima, na kraju su proširili listu na 110 objekata.
Katalog se sastoji od raznolikog spektra astronomskih objekata, od zvjezdanih jata i maglina do galaksija. Na primjer, Messier 1 je ostatak supernove, poznat kao Rakova maglina, a velika spiralna galaksija Andromeda je M31. Uslijedila su daljnja uključivanja.
U katalogu se objekti obilježavaju velikim slovom M, iza kojeg je redni broj objekta. Naprimjer, galaksija Andromeda nosi oznaku M31. U katalogu su sve vrste objekata dubokog svemira: galaksije, otvorena zvjezdana jata, zatvorena zvjezdana jata, razne magline, ostaci supernovâ itd.
Iako star dva i po stoljeća, Messierov katalog i danas se koristi zato što sadrži većinu difuznih objekata vidljivih s umjerenih geografskih širina (oko 45°) sjeverne polulopte. Gotovo svaki astronom amater počinje upoznavanje s noćnim nebom preko Messierovog kataloga. Svih 110 objekata može se vidjeti pomoću teleskopa prečnika objektiva 10–15 cm, pa i uz određenu svjetlosnu zagađenost. Neki iskusniji astronomi amateri uspjeli su naći sve objekte iz Messierovog kataloga i pomoću refraktora s prečnikom ogledala 6 cm, a u idealnim uvjetima, daleko od svih izvora svjetlosne zagađenosti, te uz dobar vid, isti poduhvat izvodiv je i pomoću dvogleda 8 × 50.
Krajem marta i početkom aprila moguće je u jednoj noći vidjeti sve Messierove objekte, pa se u to doba godine organizuju takmičenja, tzv. Messierovi maratoni.
Zvjezdana karta border|center|Zvjezdana karta s položajima objekata u Messierovom katalogu
Također pogledajte Spisak Messierovih objekata Messierov maraton Objekti dubokog svemira Novi opći katalog
Reference
Vanjski linkovi
https://web.archive.org/web/20080626143406/http://astro.fdst.hr/Promatracka/messierov_katalog.php http://www.seds.org/messier/ http://www.seds.org/messier/xtra/history/CMessier.html http://zebu.uoregon.edu/messier.html http://messier45.com/messier/index.html
Kategorija:Astronomski katalozi Kategorija:Spiskovi astronomskih objekata Kategorija:1771. u nauci