mini|desno|225px|Logo
Ramsarska konvencija je međunarodni ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu saradnju za očuvanje i korištenje močvara i njihovih resursa. Poznata je i kao Konvencija o močvarama. Nastala je 2. 2.1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je za Svjetski dan vlažnih područja.
U vlažna područja područja spadaju močvare, bare, rijeke, jezera, pojilišta, navodnjena zemljišta, slatine, šljunčane jame, kanali, koraljni grebeni, ribnjaci i uzgajališta rakova. Mogu sadržavati obalne zone koje graniče s vlažnim područjima, te vodene mase morske vode ne dublje od 6 m za vrijeme oseke koje leže unutar vlažnih područja.
Ugrožavanje vlažnih područja nastaje isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, preinačavanjem, prekomjernom eksploatacijom i unošenjem stranih vrsta. Djelovanje Svake tri godine, predstavnici potpisnica konvencije se sastaju kao Konferencija ugovornih strana (COP), organ za kreiranje politike konvencije koji usvaja odluke (rezolucije i preporuke) za upravljanje radom konvencije i poboljšava način na koji strane su u stanju da sprovedu svoje ciljeve. COP12 je održan 2015. god u Punta del Este, Urugvaj, a COP13 2018. u Dubaiu, Ujedinjeni Arapski Emirati.
Sekretarijat Konvencije vrši svakodnevnu koordinaciju aktivnosti konvencije. Nalazi se u Glandu, Švicarska Zaključci Ramsarske konvencije načiniti popis Ramsarskih područja u svakoj državi i unijeti osnovne hidrološke, biološke i ekološke posebnosti svakog pojedinog područja; poboljšati suradnju s lokalnim stanovništvom; poboljšati suradnju s međunarodnim udrugama koje rade na zaštiti vlažnih područja; popis Ramsarskih područja treba služiti promociji; vremenom proširivati popis vlažnih područja i njihovu zaštitu.
Ramsarska područja Broj potpisnica konvencije: 172 Broj međunarodno važnih močvara: 2.435 Ukupna površina ramsarskih područja: 25.468.542,5 km2
Zemlje sa najviše ramsarskih područja su: Velika Britanija 175 i Meksiko 142. Zemlja sa najvećom površinom zaštićenih područja je Bolivija, oko 148.000 km2.
Informacioni servis ramsarskih područja (Ramsar Sites Information Service - RSIS) omogućava informacije o svakom području. Reference
Kategorija:Sporazumi Albanije Kategorija:Sporazumi Armenije Kategorija:Sporazumi Austrije Kategorija:Sporazumi Azerbejdžana Kategorija:Sporazumi Belgije Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine Kategorija:Sporazumi Danske Kategorija:Sporazumi Hrvatske Kategorija:Sporazumi Grčke Kategorija:Sporazumi Italije Kategorija:Sporazumi Turske Kategorija:Sporazumi Portugala Kategorija:Sporazumi Nizozemske Kategorija:Sporazumi Gruzije Kategorija:Sporazumi Slovenije Kategorija:Sporazumi Francuske Kategorija:Sporazumi Sjedinjenih Američkih Država Kategorija:Sporazumi Sovjetskog Saveza