Irina Antanasijević rođena u Severodonjecku, SSSR, 27. juna 1965, kao Irina Nikolajevna Antanasijevič () je ruski i srpski filolog, književni kritičar, prevodilac. Doktor filoloških nauka od 2002. i profesor od 2004. Počasni doktor Tjumenjskog univerziteta. Naučna interesovanja su joj: folklor i postfolklor, vizuelna književnost i vizuelni tekst, poetika stripa, ilustracija, književnost za djecu, historija ruske emigracije.
Biografija Rođena u gradu Severodonjeck, Luganska oblast, Ukrajinska SSR, SSSR. Po dolasku u Jugoslaviju živjela je u Splitu, a od 1991-1999. u Prištini. Radila je kao lektor, a zatim asistent za rusku književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta u Prištini. Doktorsku disertaciju "Pejzaž u ruskom i srpskom epskom" odbranila je 1999. Napustila je Prištinu u junu 1999. i preselila se u Niš. Radila je kao profesor ruske književnosti na Filozofskom fakultetu u Nišu, a nastavila da radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini (sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici). Godine 2002. odbranila doktorsku tezu "Poetika tužbalice". Inicijator otvaranja Odjeljenja za slavistiku s balkanistikom na Filološkom fakultetu u Nišu (od 2002. Odjeljenje za ruski jezik i književnost). Profesor ruske književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Član Uređivačkog Odbora časopisa Gradina do 2009. Član Uređivačkog Odbora časopisa Facta universitatis do 2010. Član Uređivačkog Odbora časopisa Slavistika. Član Uređivačkog Odbora časopisa Научный результат, Серия Социальные и гуманитарные исследования..
Bibliografija Monografije Pejzaž u ruskoj i srpskoj narodnoj epici, Prosveta, Niš. 126 s. Poetika ruskih tužbalica, Niš, Prosveta. 210 s. Фольклор и авангард: символы и явления, Niš, Gradac: Despot Book. 253 str. Русский комикс Королевства Югославия, Novi Sad, Komiko. 340 str. Русская классика в картинках, Белград: Филологический факультет Белградского университета, 2015 (Beograd : Belpak), Библиотека Язык и литература. Серия Русская эмиграция в Белград; kn.
Riječnici Leksikon opštih reči i izraza, Budva, Kuća knjige. 753 s. Rečnik rusko-srpski srpsko-ruski, Budva, Kuća knjige. 832 s. Razgovornik rusko-srpski srpsko-ruski, Budva, Kuća knjige. 192 s.
Udžbenici i priručnici Ruski jezik za studente biologije i ekologije, Niš — Istočno Sarajevo. 190 s. Ruski jezik za studente fizike, Niš — Istočno Sarajevo, 2001, UDK: 808. 2:53(075. 8), 185 s.
Priznanja Zvanje Gospa od duha i humora (Gašin sabor, 2018), dodeljuju Centar za umetnost stripa Beograd pri Udruženju stripskih umetnika Srbije i Dečji kulturni centar BeogradUdruženje stripskih umetnika Srbije.„Dve gospe, sedamdeset vitezova i 6.000 ulazaka u plemeniti svet stripa: Izveštaj sa prvog Gašinog sabora, 26. april — 11. maj 2018.” , 17.5. 2018 Medalja Puškina (Rusija, 2021) – za veliki doprinos promociji ruskog jezika i ruske kulture u Srbiji.
Reference
Kategorija:Biografije, Severodonjeck Kategorija:Rođeni 1965. Kategorija:Srpski folkloristi Kategorija:Ruski folkloristi Kategorija:Ruski filolozi Kategorija:Srpski filolozi Kategorija:Živi ljudi