Dr. fra Julijan Jelenić (Riječani, Modriča, 29. augusta 1877. – Zagreb, 5. augusta 1931.) bio je bosanskohercegovački historičar i pisac.
Biografija Rođen je u selu Riječani kod Modriče 29. augusta 1877. godine. Osnovnu školu je završio u Modriči i Tolisi, a Franjevačku gimnaziju u Gučoj Gori. U Franjevački red pristupio je u Fojnici. Filozofsko-teološke nauke je završio u Kraljevoj Sutjesci i Budimpešti. Svećenikom je imenovan 1903. godine. Kasnije je predavao crkvenu historiju i crkveno pravo u Franjevačkoj bogosloviji u Livnu, Sarajevu i na Univerzitetu u Zagrebu. Godine 1908. promoviran je u doktora teologije disertacijom De pattarenis Bosnae. Jedno vrijeme je bio definitor provincije, dva puta dekan fakulteta i član Jugoslavenske akademije. Umro je 5. augusta 1931. godine u Zagrebu u 54. godini života. Ukopan je u Visokom.Kreševljaković, Hamdija, Dva Bošnjaka povjesničara, Narodna starina, knj. X, Zagreb 1931. str. 275-277
Bavio se proučavanjem historije Franjevačke provincije Bosne Srebrene i opće crkvene historije. Svoje prvo djelo “Djelovanje bosanskih franjevac u Bugarskoj” je započeo u novicijatu u Fojnici još 1899. godine, a radio ga je do kraja života. Najznačajnija su mu djela "Kultura i bosanski franjevci" (1912. i 1915.) i nedovršenu "Povijest Hristove crkve" (tri sveska). Preveo je četiri bosanska ljetopisa: “Ljetopis fra Nikola Lašvanina” (1916.),, “Ljetopis franjevačkog samostana u Kreševu” (1918.), “Ljetopis franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci” (1923., 1924., 1925) i "Dva ljetopisa Bosne Srebrene, Ljetopis fra Marka iz Vasiljeva Polja i fra Bernardina Nagnanovića" (1919.). Objavio je tri zbirke izvora iz prošlosti Franjevačke provincije Bosne Srebrene, prvi dio Bio-bibliografije franjevaca Bosne Srebrene i objavio oko 300 manjih članaka, rasprava, studija, priloga itd.
Djela
Djelovanje bosanskih franjevaca u Bugarskoj od XII. do XVII. stoljeća (Franjevački glasnik, 1899.) Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole (1906.) Dalmacijom i Jadranskim morem (1906.) De pattarenis Bosnae (1908.) Serafinski perivoj (časopis, 1908. – 1913.) Primicije (1912.) Kultura i bosanski franjevci, I-II, (1912/15.) Naša misao (časopis, 1914. – 1916.) Mali vođa hodočasnika (prijevod djela Ferdinanda Kajzera, 1913.) Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca (1913.) Ljetopis fra Nikole Lašvanina (1916.) Necrologium Bosnae Argentinae (1917.) Ljetopis franjevačkog samostana u Kreševu (1918.) Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca - 1437. – 1878. (1918.) Dva ljetopisa Bosne Srebrene, Ljetopis fra Marka iz Vasiljeva Polja i fra Bernardina Nagnanovića (1919.) Autentični prevodilac Fabijanićevih Firmani mediti (1921.) Povijest Hristove crkve I, II, III (1921/24/28.) Ljetopis franjevačkog samostana u Kr. Sutjesci (Glasnik Zemaljskog muzeja, 1923/24/25.) Bio-bibliografija franjevaca Bosne Srebreničke, I (1925.) Monografije o katoličkoj crkvi u srpskim i hrvatskim pokrajinama (Narodna enciklopedija, 1925/26.) U periodici kulturnohistorijski tekstovi: Križarske vojne protiv bosanskih patarena, Kulturni preporod bosanskih i hercegovačkih Hrvata, Hazburgovci i franjevci Bosne i hercegovine, O utjecaju hrvatskog narodnog preporoda na Hrvate u Bosni i Hercegovini, Razvoj analfabetskih tečajeva u Bosni, Kiril i metodije-slavenski apostoli, Problem dolaska franjevaca u Bosnu i osnutak Bosanske vikarije, Latinske škole Bosne Srebreničke, Bio-bibliografija fra Stjepana Marijanovića, Križari osvajaju Zadar i Carigrad, Iz prošlosti bosansko-hercegovačkih glagoljaša, problem imena Bosna, Pokus književnog društva u Bosni 1686., K problemu konkordata sa Srbijom, Pisma Stjepana I. Verkovića-Josipu d. Božiću, Pravopisna rasprava između Tome Košćaka i fra Grge Ćevapovića.
Reference
Također pogledajte
https://www.bosnasrebrena.ba/node/255
Kategorija:Bosanskohercegovački historičari Kategorija:Bosanskohercegovački pisci Kategorija:Umrli 1931. Kategorija:Rođeni 1877. Kategorija:Biografije, Modriča