Sadže (lat. Pteroclidiformes) su red ptica sa samo jednom porodicom Pteroclidae. One su ptice tla, koje sa šesnaest vrsta nastanjuju pustinjske stepe i polupustinje Euroazije i Afrike. Vrste iz te porodice su izgledom, ponašanjem i biologijom razmnožavanja vrlo slične.
Sistematizacija Sistematika sadža je dugo bila sporna. Zoolozi su ih svrstavali u kokoške pa u golupčarke ili močvarice jer izgledom i nekim oblicima ponašanja (oblik kljuna, potrkušci, gnijezde se na tlu) jako na njih podsjećaju. Način letenja i neki anatomski detalji povezuju sadže s golupčarkama, dok neke druge osobine više podsjećaju na močvarice. Danas su zaseban red sa samo jednom porodicom.
Porodica Pteroclidae, sadže Rod Syrrhaptes: Syrrhaptes paradoxus, kirgiska sadža ili stepska kokoš Syrrhaptes tibetanus, tibetska sadža Rod Pterocles: Pterocles orientalis, crnotrba sadža Pterocles namaqua, južnoafrička sadža Pterocles exustus, kestenjastotrba sadža Pterocles senegallus, pjegava sadža Pterocles gutturalis, ažutogrla sadža Pterocles personatus, madagaskarska sadža Pterocles coronatus, krunata sadža Pterocles alchata, zelenkasta sadža Pterocles burchelli, kestenjasta sadža Pterocles decoratus, bjeloprsa sadža Pterocles bicinctus, kratkorepa sadža Pterocles quadricinctus, sahelska sadža Pterocles lichtensteinii, mala sadža Pterocles indicus, indijska sadža
Osobine Sadže su velike kao jarebice i golubovi i teže između 150 do 400 grama. Kljunovi i noge su im kratki. Boja perja im je prilagođena okolišu i u smeđim i zelenkastim tonovima prevladavaju boja pijeska i oker s crnim prugama i pjegama. Noge su im također obrasle perjem, a neke stepske vrste imaju perje i na prstima.
Životni okoliš Sadže daju prednost pustinjskom okolišu, no ne žive samo u pustinjama. Neke vrste nastanjuju zelena, brežuljkasta područja, a neke se čak zadržavaju samo u blizini vode.
Ponašanje i razmnožavanje Kako sadže obitavaju pretežno u područjima s visokim temperaturama i vrlo malo ili čak potpuno bez sjene, a hrane se sjemenjem (mahunarke), moraju redovno piti. Žive nomadski, a neke čak sezonski sele između područja gdje se gnijezde i gdje provode zimu. U sumrak u jatima dolaze na pojilišta koja mogu biti udaljena i do 50 km. Mužjaci pri tome ulaze u vodu do trbuha i ljuljaju tijelom amo-tamo. Pri tome im se perje na trbuhu natopi vodom. Tako lete natrag do gnijezda gdje zatim mladunci iz njegovog perja piju vodu. Gnijezda sadža su mala udubljenja u tlu, koja su jedva ičim obložena. Ženke legu dva do tri put godišnje obično tri jaja, a mladunce podižu oba roditelja. Vrijeme inkubacije traje 21 do 23 dana.
Izvori
Kategorija:Redovi Neoaves