mini|desno|Gospa koja omekšava okorjela srca, ruska ikona, XIX. st. mini|desno|Marija od sedam žalosti probodena u srce zabijenim sedmerim mačevima, Salamanca Gospa Žalosna (lat. Mater Dolorosa), Blažena Djevica Marija Žalosna ili Marija od sedam žalosti kršćanska je marijanska svetkovina koja se slavi 15. rujna, tjedan dana nakon svetkovine rođenja Marijina (Male Gospe) i dan nakon Uzvišenja sv. Križa, u spomen na Sedam žalosti Blažene Djevice Marije. Državni je praznik u Slovačkoj i Dan grada u Granadi. Pobožnosti Marijinih žalosti posvećen je mjesec rujan.
Liturgija Crkveno se bogoslužje u svetkovini Gospe Žalosne nadovezuje na Marijino rođenje i na otajstvo Križa, s kojima je svetkovina u uskoj svezi. Marijino Bezgrješno začeće i rođenje preduvjeti su za ostvarenje Marijine uloge u povijesti spasenja odn. ostvarenju Kristova poslanstva. Mariji, kao Bogorodici, već na prikazanju Isusovu u Jeruzalemskome hramu (simbolika Krista kao Novoga Hrama, Novoga Saveza) starac Šimun daje predskazanje trpljenja koje ju očekuje u supatnji s njezinim Sinom u slici »mača boli« koji će joj »probosti dušu da bi se razotkrile namisli mnogih srdaca« (Lk 2, 33), radi ispunjenja Riječi Staroga zavjeta i proročkih navještaja. Osobit je naglasak na Marijinu ulogu i sudioništvo u Isusovoj muci i smrti, na Križnomu putu, u kojemu Marija supati sa svojim Sinom, imajući najveće udioništvo u Kristovoj muci od svih ljudi. Zato ona i jest zagovornica i odvjetnica čovjeka. U uzvišenju sv. Križa, Kristovu uskrsnuću i Uzašašću nagovještaj je Marijina Uznesenja na nebo dušom i tijelom.
U sve dijelove svete mise uključena su razmatranja Marijinih žalosti, od uvodne zborne molitve do blagoslova.
Nakon psalma (svagdanom) ili drugoga čitanja (nedjeljom) pjeva se ili čita posljednica, najčešće himan Stala plačuć' tužna mati. Pjeva se i Gospin plač. Nakon svete pričesti svečano se pjeva ili moli Veliča (Magnificat), himan prožet mariološkim motivima. Marijin zagovor ističe se i u Molitvama vjernika te u blagoslovnoj molitvi. U marijanskim župama posvećenima Žalosnoj Gospi moguće je udjeljivanje potpunoga oprosta. Na trodnevnicama i uoči same svetkovine mole se Lauretanske litanije. Liturgijska glazba, također, prednost daje marijanskim popijevkama, himnima i koralima.
Do 1960. rimska liturgija slavila je dvije svetkovine BDM Žalosne, prvu petkom pred Cvjetnicu, a drugu 15. rujna. Korizmena svetkovina starija je od današnje, i začetak joj je 1423. u Kölnu, u svetkovini Compassio Mariae, u znak naknade za obeščašćenja što su Husiti činili Marijinim slikama. Papa Siksto IV. odobrava misu u njezinu čast te svetkovinu upisuje u Rimski martirologij. Kako je svetkovina mijenjala nadnevke (spomendane), Benedikt XIII. 1727. određuje njezino slavlje na petak pred Nedjelju Muke Gospodnje. Liturgijskim odredbama Drugoga vatikanskoga sabora korizmena svetkovina svedena je spomen, a novijom obnovom Rimskoga kalendara i dokinuta.
Teologija Drugi vatikanski sabor u konstituciji Lumen gentium (§58) o Marijinom dostojanstvu pod drvom križa kazuje: „S materinskim se srcem pridružila Kristovoj žrtvi, pristajući s ljubavlju na žrtvovanje Žrtve koju je sama rodila.” Pavao V., nadalje, ističe kako „ju je [Marija] sama prinosila vječnome Ocu” (Mystici Corporis, §20). Marija je uvijek bila sjedinjena sa svojim Sinom: „To sjedinjenje Majke s njezinim Sinom u djelu otkupljenja dosiže svoj vrhunac na Kalvariji, gdje Krist 'sama sebe besprijekorno prinese Bogu' (Hebr 9,14).” (Mystici corporis, §20; Lumen Gentium, §57). Slavljenjem marijanskih blagdana slavi se ta združenost Majke i Sina, Marije i Isusa. Prema Pavlu VI., „Blagdan Blažene Djevice Marije Žalosne izvrsna je prigoda da oživimo u sjećanju odlučan trenutak povijesti spasenja, te da počastimo Majku koja stoji uz križ svoga Sina, 'suosjećajući s Njegovim mukama'.” (Mystici corporis, §7).
Povijest Pobožnost štovanja i promšiljanja Marijinih žalosti potječe još iz srednjega vijeka, kao dio štovanja Isusove muke. Gospa Žalosna laudato.hr. Laudato TV. Objavljeno 15. rujna 2012. Pristupljeno 15. rujna 2022. O Marijinim žalostima počeli su u XIII. st. pobožno razmišljati redovnici serviti, na čiji su poticaj i primjer nastajale mnoge bratovštine Gospinih žalosti. Gospa Žalosna vjeraidjela.com. Objavljeno 15. rujna 2015. Pristupljeno 15. rujna 2022. Servitima je 1667. Sveta Stolica posebno dopustila svetkovinu u čast Gospe od sedam žalosti treće rujanske nedjelje. Taj blagdan 1735. preuzima čitavo Španjolsko Kraljevstvo, a papa Pio VII. proširio ga je 1814. na cijelu Crkvu.Gospa Žalosna , pristupljeno 25. rujna 2015. Papa Pio X. odredio je šlavljenje svetkovine na 15. rujna. Odredbom pape Lava XIII. dan prije i poslije te na sam dan blagdana moguće je u prošteništima dobiti potpuni oprost. Gospa Žalosna kvarner.hr. Turistička zajednica Kvarnera. Pristupljeno 15. rujna 2022. Uoči svetkovine moli se i prigodna devetnica. Devetnica Gospi Žalosnoj bitno.net
Štovanje Gospa Žalosna zaštitnica je nositeljica imena Dolores, Dolorita, Lola i Pia. Zaštitnica je Slovačke, u kojoj je 15. rujna državni blagdan O'Kane, Lydia: Pope in Slovakia: Devotion to Our Lady of Sorrows vatican.news.va. Vatican News. Objavljeno 14. rujna 2021. Pristupljeno 17. rujna 2022. , Poljske, američke savezne države Mississippi, talijanske pokrajine Molise, redovničke kongregacije Svetoga Križa Our Lady of Sorrows holycrossusa.org. Kongregacija Svetoga Križa SAD-a. Pristupljeno 17. rujna 2022. , servita The Servites thegrotto.org. Grotto. Pristupljeno 17. rujna 2022. , Sestara Gospe ŽalosneSisters of Our Lady of Sorrows ols.org. Sestre Gospe Žalosne. Pristupljeno 17. rujna 2022., Granade, u kojoj je blagdan Gospe Žalosne ujedno i Dan gradaFestividad de la Patrona de Granada granadatur.com. Turistička zajednica Granade. Pristupljeno 17. rujna 2022., Mole kod Baria, otoka Lanzarote na Kanarima, grada i pokrajine Cavite (Gospa portavagaška) te mjesta Rondo na Cebuu na Filipinima. Sužatitnica je Hrvaca. Pavlinušić, Neven: Hrvace: Gospa Žalosna franjevci-split.hr. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja. Pristupljeno 15. rujna 2022. Hrvace: Proslavljena svetkovina Gospe Žalosne ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 21. rujna 2021. Pristupljeno 15. rujna 2022.
U znak zahvale za zaštitu od kuge, u Mrkoplju je 1854. podignuta klasicistička župna crkva posvećena Gospi Žalosnoj, te je s vremenom postala hodočastilište Kvarnerana i Gorana. Župa i župna crkva posvećena Gospi Žalosnoj nalazi se u zagrebačkom Španskom. Župa Blažene Djevice Marije Žalosne Špansko zupa-bdmz-spansko.hr. Pristupljeno 15. rujna 2022. Župna crkva BDM od Sedam Žalosti nalazi se u župi Veliko Trgovišće.Propovijed na župnu svetkovinu BDM od Sedam Žalosti Župa Veliko Trgovišće Na brdu Bobalj, u Bagaloviću, smještena je zavjetna kapela Gospe Žalosne. Blagdan Gospe Žalosne u Bagaloviću ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Pristupljeno 15. rujna 2022.
Posvećene su joj bazilike u ChicaguOur Lady of Sorrows Basilica Parish ols-chicago.com. Pristupljeno 17. rujna 2022., Šaštín-Stráži (Slovačka) i Montrealu te crkve u Lankwitzu kod Berlina Mater Dolorosa Berlin-Lankwitz mater-dolorosa-lankwitz.de. Pristupljeno 17. rujna 2022. , Póvoa de Varzimu (Portugal)Poveiros celebram Nossa Senhora das Dores – P. Varzim metronews.com.pt. Metro News. Objavljeno 8. rujna 2011. Pristupljeno 17. rujna 2022., Montevideu, Fairaxu u Virginiji Saint Mary of Sorrows stmaryofsorrows.org. Pristupljeno 17. rujna 2022. , Santa Barbari u Kaliforniji Our Lady of Sorrows Roman Catholic Church our-lady-of-sorrows-santa-barbara.com. Pristupljeno 17. rujna 2022. , Coloaneu (Macao), Sv. Andriji, Doloresu i Pakilu na Filipinima, Rabštejnu nad Střelou (Češka), indijskoj Goi te svetište Gospe Žalosne u Starkenburgu u Missouriu. Shrine of Our Lady of Sorrows Pristupljeno 17. rujna 2022.
U Kölnu se od 1931. održava tradicijsko muško hodoćašće (Männerharhart) čudotvornom kipu Gospe Žalosne u četvrti Kalk, s procesijom i svetom misom u kölnskoj katedrali.Stotinu muškaraca HKM Wuppertal hodočastilo Kölnom ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, objavljeno 22. ožujka 2026.
U umjetnosti U srednjovjekovnoj europskoj umjetnosti javljaju se prikazi Marijina Pietà i stajanja uz Kristov Križ. U tim se prikazima ponekad Mariji davao preveliki osjećajni i ljudski izraz, bliži pučkoj pobožnosti negoli liturgijskom izrazu: premda je Marija plakala i tugovala nad Sinovom smrću, nije očajavala, jer je bila svjesna vrijednosti Kristove žrtve, Žrtve pomirnice za otkupljenje čovjeka. Nadalje, bila je svjesna svoje uloge u Kristovoj žrtvi. Unatoč patnji i boli, pod križem stoji dostojanstveno (Iv 19, 25).
Vrela
Kategorija:Gospa Žalosna