Delta Nigera (engleski: Niger Delta) je delta rijeke Niger kojom uvire u Beninski zaljev. Ona je i jedna od nigerijskih geografskih regija.
Geografija
Delta ima površinu od 70.000 km², tj. 7,5 % ukupne površine Nigerije Ona se proteže oko 500 km duž obale, od ušća rijeke Benin na zapadu do ušća rijeke Imo na istoku, i 168 km do vrha delte kod grada Onitshe gdje se račvaju dva glavna rukavca Nigera Forcados i Nun.
Preko 80 % delte sezonski plavi, pa močvare, jezera i bare ostaju i kad se poplavne vode slegnu. Poplave počinje pred kraj sezone kiša u kolovozu, s vrhuncem u listopadu, a smanjuje se u prosincu. Pored oborina, hidrološki režim određuju i morske mijene. Nakon izgradnje brane Kainji na Nigeru, pojačan je utjecaj plime, pa morska voda pdopire sve do poplavne ravnice rijeke Nun.
Delta se sastoji od tri glavna dijela; gornje riječne poplavne ravnice, donje plimne ravnice i pojasa otoka duž obale. Gornji dio delte obrastao je gustom tropskom prašumom, koja se nizvodno u plimnoj ravnici pretapa u mangrovu šumu. Mangrove šume pokrivaju otprilike 5000 km² delte, pojedina stabla rizofora izrastu do visine od 40 m. visine).
Ona je pravi labirint vodotoka i kanala, pored najvećih; Nun, Forcados, Orashi, postoje i brojni manji; Sombriero, Bonny, Brass i New Calabar.
Sedimenti iz rijeke Niger, pod utjecajem morskih mijena, stvorili su 20 glavnih otoka duž obale delte. Oni danas obuhvaćaju površinu od 2000 km², a nekoliko njih doseže visinu od 4 m iznad razine mora.
Delta Nigera je drevna i ima povijest sedimentacije koja se proteže kroz desetke milijuna godina, s tri glavna ciklusa taloženja. Od sredine krede, preko paleocena do eocena i holocena. Proces je započeo u pleistocenu, kad je razina mora bila niska, tad je rijeka Niger usjekla duboki zaljev svoje buduće delte. Današnja delta Nigera formirana je tijekom holocena, pri kraju posljednjeg ledenog doba. Tijekom posljednjih 6000 godina poplavna nizina delte klizila je prudovima sve dalje u more, preko bočatih mangrovih močvara. Danas oko 2/3 sedimenta koji Niger donosi u deltu, potječe od pritoke Benue. Ribe U vodama delte živi nekoliko vrsta endemskih riba iz porodice sleđevki, to su dentikularna haringa (Denticeps clupeoides) i haringa blatarica (Phractolaemus ansorgii), koja je dvodihalica jer ima škrge i pluća i riba leptir (Pantodon buchholzi), koja također može disati izvan vode i letjeti na kratke udaljenosti. Pored njih u delti živi gotovo endemska slatkovodna raža (Dasyatis garouaensis) i ugrožena bodljikava raža (Urogymnus ukpam).
Delta kao regija
Unutar delte leži 9 nigerijskih saveznih država; Abia, Akva Ibom, Bayelsa, Cross River, Delta, Edo, Imo, Ondo, Rivers. U njima živi više od 31 milijuna ljudi i preko 40 etničkih skupina.
Ekonomija delte donedavno se bazirala na ribarstvu i poljoprivredi, i kulturama poput jama, manioke i palmi uljarica. Otkako je 1960-ih pronađena nafta, danas je regija je glavni izvoznik nafte i zemnog plina. To je dovelo do značajnog onečišćenja voda, što ugrožava ribarstvo.
Izvori
Vanjske poveznice
Niger Delta (na portalu Encyclopædia Britannica)
Kategorija:Riječne delte u Africi Kategorija:Riječne delte Kategorija:Vodene mase u Nigeriji