Marija Magdalena (hebr. מרים המגדלית; grč. Μαρία ἡ Μαγδαληνή) bila je Hebrejka koja je živjela u 1. stoljeću, sljedbenica Isusa Krista koju kršćani štuju kao sveticu. Liturgijski spomendan po gregorijanskom kalendaru je 22. srpnja, a po julijanskom kalendaru 4. kolovoza.
U Novom zavjetu i apokrifnim pismima opisana je kao učenica Isusa Krista. U hrvatskom jeziku uobičajeno ime Marija Magdalena zapravo je Marija Magdalenska, tj. Marija iz Magdale.Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 13, str. 100
Sva četiri evanđelista spominju Mariju Magdalenu kao svjedokinju uskrsnuća Isusa Krista.Marija Magdalena katolici.org , pristupljeno 9. srpnja 2011. Spominju je i neki apokrifi koje su uglavnom pisali gnostici, kao osobu koja je bila važna u ranoj Crkvi i bliska Isusu.Neistine o Mariji Magdaleni na koje je dobro znati odgovoriti bitno.net, izvadak iz: Hesemann, Michael. 2010. Legende, mitovi, laži. Verbum: Split, ISBN 978-953-235-226-9 U tradiciji kršćanskog zapada tradicije o njezinu životu u velikoj mjeri sažete su u Zlatnoj legendi, zbirci životopisa 153 značajna sveca i svetice koju je sredinom 13. stoljeća prikupio i uredio nadbiskup Genove Jacopo di Varazze (latinski: Jacobus da Voragine): prema ondje sadržanoj legendi ona je bila velikaškog roda, te je u nasljeđe dobila mjesto Magdalu kod Genezeretskog jezera, dok je njezina sestra (sveta) Marta dobila posjed Betaniju u blizini Jeruzalema. Među važnim Isusovim učenicima je i njezin brat (sveti) Lazar. Marija Magdalena je javno imala ljubavnike, pa je - dosljedno tome - poslije javno činila pokoru. Postala je učenica u užem krugu oko Isusa, te je postala primjer skrušenog pokajanja iz koje proizlazi iskrena ljubav.Zvonar, Ivan. 2023. "BIBLIJSKI LIK MARIJE MAGDALENE U EUROPSKOJ I U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI" Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, br. 34, str. 1-53
Etimologija mini|desno|250px|Bizantska ikona. O imenu Marija postoje teorije i naznake. Pretpostavka je čak da je ime povezano s egipatskom riječju za 'ljubav' ili 'voljeti' (mere; kao u imenu kraljice Egipta Meritites I.).
Magdalena bi navodno trebalo značiti 'ona iz Magdale'.Good, Deirdre . Mariam, The Magdalen, and The Mother. Prema nekim autorima, grad zvan Magdala nije postojao u Isusovo doba te se vrlo vjerojatno radi o pogrešci tijekom prijevoda s hebrejskog ili aramejskog na grčki (hebrejski migdal = 'toranj', aramejski magdala = 'velika', 'visoka').Meyer, Marvin; de Boer, Esther A. The Gospels of Mary: The Secret Traditions of Mary Magdalene the Companion of Jesus.
Štovanje Sveta Marija Magdalena zaštitnica je slave žena, redovnica koje nose njezino ime, pokornica, djece koja teško uče hodati, frizera, učenika i studenata, bačvara i kožara, ljevača olova i rudnika, vinogradara, vrtlara, vincilira, proizvođača parfema i pomada, pomoćnica protiv očnih oboljenja, protiv nevremena i protiv gamadi.Dragić, Marko. 2021. Tri svete Marije u hrvatskoj pasionskoj pučkoj književnosti Crkva u svijetu 56 (1): 58. (pristupljeno 5. rujna 2022.)
Srednji vijek Srednjovjekovno vjerovanje da je Marija Magdalena bila bludnica, prostitutka, oslanja se na pisanje pape Grgura I. Velikog, koji je oko 591. tumačio njen život polazeći od izvještaja u Evanđelju po Luki (8. poglavlje) koji Mariju Magdalenu ubraja među nekoliko žena koje su na pohodima pratile Isusa, a koje su bile "ozdravljene od zlih duhova i bolesti", pri čemu je "iz Marije Magdalene izašlo sedam zlih duhova".Evanđelje po Luki, 8. poglavlje, usporedi pregled različitih prijevoda. Kod "Biblija govori". Pristupljeno 1. travnja 2024. U svojoj utjecajnoj zbirci propovjedi djelu XL homiliarum in Evangelia libri II piše sv. Grgur Veliki: "Mi vjerujemo da je ta žena ona grešnica o kojoj piše Luka, koju Ivan naziva Marija, i za koju Marko kaže da je iz nje istjerano sedam demona... a kojih bi to sedam demona bilo nego onih koji označuju glavne grijehe?" Primjer grešnice koja u emotivnom iskazu kajanja suzama doslovno pere Isusove noge i iskazuje mu nježnu pažnju mažući ga skupocjenom pomašću u narednim je stoljećima postao uzor pokore, kod koje se tzv. "dar suza" smatrao dobrodošlim elementom pokajništva.Janesne, Katherine. 1995. "Mary Magdalen and the mendicants: The preaching of penance in the late Middle Ages" Journal of Medieval History
U Pravoslavlju se tradicija o sv. Mariji Magdaleni u detaljima razlikuje: nju se ondje naziva "ravnom apostolima", a ubraja se među tzv. svete "mironosce" (grč. Μυροφόροι) stoga što je sudjelovala u pogrebu Isusovom, gdje su njegovo tijelo i pogrebni povoji natopljeni s preko 32 litra pomasti ("miro"). Identifikacija sv. Marija Magdalene s bludnicom koja je plakala pod Isusovim nogama i mazala ih pomašću nije prihvaćena kod pravoslavnih."Who Was st. Mary Magdalene?", Orthodox Christianity, 2013. Pristupljeno 1. travnja 2024 U pravoslavnoj tradiciji se o sv. Mariji Magdaleni uglavnom prenosi ono što o njoj iznosi Evanđelje, tako i dio da je iz nje izgnano sedam zlih duhova. Iznosi se da je upravo Marija Magdalena bila dostojna prva vidjeti uskrslog Isusa, zbog svoje velike odanosti i ljubavi prema njemu."Was st. Mary Magdalene a Harlot?", Job Gumerov, prijevod "Orthodox Christianity", 2011. Pristupljeno 1. travnja 2024.
Redovnik Petar des Vaux-de-Cernay (13. st.) napisao je da su katari vjerovali da je Marija bila Isusova konkubina.
Pitanje mjesta smrti i relikvija Prema pravoslavnim tradicijama, Marija je umrla u Efezu, a njezine su kosti prensene u Konstantinopol 886. Prema katoličkim tradicijama, Marija je umrla u Francuskoj.
Dijelovi tijela koji se smatraju relikvijama sv. Marije Magdalena čuvaju se u samostanu Saint-Maximin u francuskoj Provansi (lubanja), te u ruskoj pravoslavnoj Crkvi sv. Magdalene u Jeruzalemu. Obzirom na stoljetnu prisutnost relikvija sv. Marije Magdalene, postoji na kršćanskom zapadu tradicija prema kojoj je ona ondje umrla; međutim su benediktinci u burgundskom samostanu Vézelay u srednjem vijeku tvrdili da su onamo relikvije sv. Marije Magdalene prenesene u 8. stoljeću, s područja kojima su tada vladali Saraceni."Where is the tomb of Mary Magdalene?" HAYA Peregrinaciones, 1. lipnja 2022., pristupljeno 1. travnja 2024.
U umjetnosti
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Kršćanski sveci Kategorija:Biblijski likovi Kategorija:Likovi iz evanđelja