Biblioteka palate Garanjin-Fanfonja osnovana u istoimenoj palati u Trogiru, je kulturno dobro Republike Hrvatske sa starom bibliotečnom građom, koja u svojoj zbirci poseduje celokupnu nekadašnju biblioteke porodice Garanjin, sa oko 5.500 naslova.I. Lucić: Povijesna svjedočanstva o Trogiru I i II, Split, 1979. Nastala je zaslugom Ivana Luke Garanjina, starijeg. U doba svog formiranja biblioteka se nalazila na drugom spratu palate Garanjin-Fanfonja, da bi, tokom 19. veka bila preseljena je u prostorije u kojima se i danas nalazi. Pre useljenja u ovu prostoriju za potrebe biblioteke izrađeni su posebni namenski drveni ormanu u kojima su knjige nakon razvrstavanja po sadržajima čuvane; a prigodno su oslikani zidovi i plafon, što je vlasnicima palate činilo prijatniji boravak u biblioteci tokom čitanja knjiga. Garanjini su uvek vodili brigu o lakšem snalaženju u biblioteci, što potvrđuje i činjenica da su imali i svoje biblotekare, koji su im povremeno popisivali naslove i izrađivali kataloge. Prvi katalog objavljen je 1796. godine, i imao je 963 u njemu navedena naslova.Državni arhiv Split, Obiteljska arhiva Garagnin-Fanfogna, Imovinski spisi 6/XXI.
Položaj i razmeštaj Biblioteka se nalazi u palati Garanjin-Fanfonja, koja je zapravo grupa palata, koje se protežu preko nadsvođenih prolaza (volta) i preko triju ulica Trogira, na adresi Gradska vrata 4. Smeštena je u malom prostornom delu istorijskog jezgra Trogira (koje se nalazi na ostrvcu u morskom suženju u kome se otok Čiovo najviše približio kopnu) nasuprot kopnenih vrata.
Danas je blioteka kao i cela palata Garanjin-Fanfonja u sastavu Muzeja grada Trogira, u jednom od najsloženijih stambenih blokova sa gotovo lavirintskim sistemom hodnika, u dalmatinskom urbanizmu. центар|мини|500x500пиксел|Položaj Palate Garanjin (u kojoj je smeštena biblioteka) na UNESCO-voj mapi Trogira, označena brojem 28 Kompleks zgrada u kome je u jednoj od zgrada smeštena biblioteka, datira od 13. do 18. veka, pa se na njima uočavaju tragovi romanike, gotike, renesanse i baroka. Palate su bile u potpunosti u vlasništvu porodice Garanjin od 18. veka. Kada se porodica Garanjin orodila se zadarskom plemićkom porodicom Fanfonja u 19.veku (Katarina Garanjin udala se 1840. godine za zadarskog plemića Antu Fanfogna) od tada kompleks zrada nosi zajedničko prezime dve porodica — Garanjin-Fanfonja.
Biblioteka je u 18. veku (kada je građevina u kojoj se smestila bila sazidana), prvobitno nalazila na drugom spratu (piano nobile) da bi do polovine 19. veka, kako je biblioteka narsala, bila preseljena na prvi sprat palate, na kome je bilo planirao da se Ivan Luka Garanjin u potpunosti posveti intelektualnom stvaralaštvu.Ana Šverko, Giannantonio Selva. Dalmatinski projekti venecijanskog klasicističkog arhitekta, Zagreb, 2013. Biblioteka koja se u ovom prostoru i danas nalazi, sačuvana je gotovo u potpunosti u izvornom obliku.HRVOJE MOROVIĆ, O trogirskoj knjižnici Garanjin-Fanfonja, u: Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 3–4 (1964.),95–106
Umesto jedne prostorije, koliko je pre zauzimala, nova se biblioteka prilikom spuštanja na donjisprat protegla kroz dve prostorije povezane s radnom sobom. Ovu dispoziciju prostorija nalazimo na tlocrtu iz sredine 19. veka na kojem su upisane namene prostorija prvog sprata svih građevina u sklopu palate Garanjinovih koje okružuju unutrašnje dvorište.FANI CELIO CEGA, Manji graditeljski zahvati i preinake na kućama obitelji Garagnin u Trogiru tijekom 18. stoljeća, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 38 (2002.), 339–363.
Zaštita Pod oznakom Z-5065 Palata Garanjin zajedno sa prostorom u kome je smeštena biblioteka zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravnog statusa zaštićeno kulturno dobro, razvrstano kao "profana graditeljska baština".
Nije pod neposrednom UNESCO-vom zaštitom, ali stavljanjem na listu UNESCO-a drevnog dela Trogira. ili njegovog istorijskog jezgra, indrektno se i palate Garanjin-Fanfonja našla na ovoj listi, što daje nadu za očuvanje i revaitalizaciju ove znameniti građevine, sa
Sve knjige u biblioteci Garanjin-Fanfonja vredne su ne samo po starosti – što su starije, to su i vrednije i zanimljivije, već i po vrednosti sadržaja – jer svedoče o određenoj kulturno-istorijskoj tematici i doprinose njenom razumijevanju. One su i muzejski predmeti, koji, čine posebnu zbirku Muzeja grada Trogira – hr. Knjižnicu Garagnin-Fanfogna, koja prema Inventaru knjiga sa stanjem 24. januar 1970. godine imala upisano 5.409 naslova knjiga raznoličitog sadržaja, koje su rešenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, br. 24/326-70. od 3. prosinca 1970. godine, dobile svojstvo spomenika kulture.CEGA, Fani. Knjižnica Garaganin Fanfogna u Muzeju grada Trogira. Informatica Museologica, 1-2/ 1998., str. 52-59.
Značaj Žnačaj biblioteke porodica Garanjin odnosno Garanjin-Fanfonja ogleda su u bogatstvu arhivske i bibliotečne građe koja je ostala nakon što su napustili Trogir, i postala predmet izučavanja mnogih hrvatskih naučnika. Istoriju porodice najvećim delom je rasvetlila Danica Božić-Bužančić, dugogodišnja radnica današnjega Državnog arhiva u Splitu, koja je time postavila istraživačke temelje ove široke teme kao i osnovu za prezentaciju arhivske građe koja još uvek nije posve organizirana niti dostupna.Danica Božić-Bužančić, Počeci zaštite spomenika i sabiranja umjetnina u Dalmaciji, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 18 (1970.), 145–159Danica Božić-Bužančić, Južna Hrvatska u europskom fiziokratskom pokretu, Split, 1995.Fani Celio Cega, Svakidašnji život grada Trogira od sredine 18. do sredine 19. stoljeća, Split, 2005.
Istorija U evropskim i u hrvatskim gradovima čest je slučaj smeštaja muzeja i biblioteka u starim palatama ili dvorcima, objektima koji su nekad pripadali vladajućem bogatom staležu, bilo da se radi o plemstvu ili imućnom građanstvu. Naime, propašću feudalnog poretka, siromašenjem starih plemićkih porodica čiji su se preci mogli pronaći u srednjem veku, pojavom novoga plemstva podložnog procesu mešanja, ujedinjavanja i razjedinjavanja, prilagođavanja novim prilikama, javlja se novi svet imućnih pridošlica koji su se znali prilagoditi promenama. Stari posedi prodajom ili ženidbom prelaze u ruke novonastalog staleža koji polako zauzima njihove pozicije, sve se više bogati, školuje i vremenom postaje uglednim i bogatim sa svim privilegijama i pravima koje uz to idu.
U kićama ovim uglednih i bogatih porodica širom Dalmacije biblioteke su česte. Iako je Split, nadomak Trogira, bio je jedan od gradova s najstarijom bibliotečkom tradicijom na slovenskom jugu,D. Božić-Bužančić, Počeci zaštite spomenika i sabiranja umjetnina u Dalmaciji, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 18, Split 1970, str. 154-157 u kući Garanjinovih nalazila se najbogatija biblioteka s muzejskom zbirkom u Dalmaciji koja je postala sastajalište učenih ljudi još u drugoj polovini 18. veka.H. Morović, O trogirskoj knjižnici Garagnjin-Fanfonja, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 3-4, Zagreb 1964, str. 95-96
Sve vezano za ovu biblioteku počelo je kada se u Trogiru na političkoj i društvenoj pozornici pojavljuju Garanjni, koji su tokom 18. veka ali i u 19. veku još uvek ostati snažni.DANICA BOŽIĆ-BUŽANČIĆ, Trogirska obitelj Garagnin i nacrt za biografiju Ivana Luke mlađeg, agronoma fiziokratskog usmjerenja, u: »Vartal« 1-2 /1994, Trogir, Ogranak Matice hrvatske Trogir, 1994., 5-37; ARSEN DUPLANČIĆ, Bibliografija radova Danice Božić -Bužančić (1958. - 1995.), u: Božić–Bužančić. Zbornik. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 12 /1996, Split, Povijesni arhiv u Splitu, 1996., 13-22.;DUBRAVKA DUJMOVIĆ, Bibliografija Stanka Piplovića 1996. - 1999., u: »Kulturna baština«, 30 /1999, Split, Društvo prijatelja kulturne baštine - Split, 1999., 7-18;Fani Celio Cega, Svakidašnji život grada Trogira od sredine 18. do sredine 19. stoljeća, Split, Književni krug Split, 2005., 37-43. Oni su se brzo prilagodili industrijskoj revoluciji koja je zahvatila celu Evropu, započevši u Engleskoj, prihvaćajući i koristeći neminovne društvene promene.Povijest. Kolonijalizam i građanske revolucije, knj. 12, Zagreb, Biblioteka Jutarnjeg lista, 2008., 123-124., 447-451.
Najistaknutiji članovi ove porodice bili su Ivan-Luka (Gian Luca) Garanjin, rapski biskup, splitski nadbiskup, primas Hrvatske u 18. veku i njegovi nećaci, istoimeni Ivan Luka, istoričar, agronom, prvi dalmatinski konzervator, i Dominik koji je kao istaknuti frankofil, za vreme vlasti Francuza, bio namesnik nove vlasti u Dubrovniku u 19. veku. Delatnost porodice Garanjin-Fanfonja koja je odigrala značajnu ulogu u javnom, kulturnom, privrednom i političkom životu grada Trogira i čitave Dalmacije prezentirana je u enterijeru njihove palate dana Muzaja grada Trogira.DANICA BOŽIĆ-BUŽANČIĆ, Trogirska obitelj Garagnin i nacrt za biografiju Ivana Luke nlađeg, agronoma fiziokratskog usmjerenja, u: „Vartal“, 1-2 (1994.), Trogir, Matica hrvatska, Ogranak Trogir, 1994., 5-37.DANICA BOŽIĆ-BUŽANČIĆ, Južna hrvatska u europskom fiziokratskom pokretu, Split, Književni krug Split, Povijesni arhiv u Splitu, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1995., 198-218.DANICA BOŽIĆ-BUŽANČIĆ, Predgovor, I. Fiziokratska strujanja u svijetu i u nas, II. Obitelj Garanjin i njezino djelovanje u Dalmaciji, III. Ivan Luka Garanjin, nadbiskup, IV. Dominik Garanjin, nekoliko podataka o njegovom radu, V. Ivan Luka Garanjin mlađi (1764-1841), njegov rad i djela (nacrt za bibliografiju) u: Ivan Luka Garagnin, Ekonomsko-politička razmišljanja o Dalmaciji, (ur.) Kruno Prijatelj, Split, Književni krug Split, 1995., 10-53.
Garanjini su pored kompleksa luksuznih palata posedovali zbirku medalja, lapidarijarnu zbirku i bogatu arhivsku i bibliotečku građu sa delima iz svih područja ljudskog znanja, posebno iz agrikulture jer se Ivan Luka Garanjin (1764 -1841) bavio unaprjeđenjem poljoprivrede u Dalmaciji.HRVOJE MOROVIĆ, O trogirskoj knjižnici Garanjin-Fanfonja, u: „Vjesnik bibliotekara Hrvatske“, Zagreb, X/1964., 3.-4.HRVOJE MOROVIĆ, Izbor iz djela, O trogirskoj knjižnici Garanjin-Fanfonja, Split, Književni krug Split, 1988., 211-233.DANICA BOŽIĆ-BUŽANČIĆ, u: Ivan Luka Garagnin, Ekonomsko-politička razmišljanja o Dalmaciji, (ur.) Kruno Prijatelj, Split, Književni krug Split, 1995., 10-53.
Najveći ljubitelj i skupljač starina, retkih rukopisnih i štampanih knjiga, koje su se čuvale u porodičnoj kući u Trogiru, bio je Ivan Luka Garanjin (1764 - 1841) . Ivan Luka je biblioteku uredio kao mali muzej, tako da je već u 18. veku ona bila na glasu ne smo zbog kolekcije vrednih knjiga već i zbog kolekcije slika, arheoloških spomenika, numizmatičkih i prirodnjačkih predmeta.
Ivan Luka je obogaćivao biblioteka i tako što se dopisivao sa učenim G. de Offnerom, dok mu je Farlati 1769. posvetio četvrtu svesku svoga monumentalnog dela, u kome se obrađuje istorija sufraganskih biskupija Splitske metropolije (Joanni Lucae Garagnino, archiepiscopo Spalatensi ac primati Dalmatiae et Chrobatiae), u kojoj spominje njegov dotadašnji rad i zasluge. Farlatijev saradnik i nastavljač G. Coleti poklonio je 1776. nadbiskupu 13 svezaka građe koja je služila za to delo od čega su sada tri sveska u biblioteci u Trogiru. Manja dela posvetili su Garanjinu i prirodnjaci Italijan A. Fortis (Dissertazione sopra la coltura del castagno, Napulj 1780) i M. T. Brünnich, profesor u Københavnu (Ichthyologia Massiliensis sistens piscium descriptiones eorumque apud incolas nomina. Accedunt spolia maris Adriatici. København—Leipzig 1768).F. Cega: Povijest knjižnice obitelji Garanjin Fanfonja u Trogiru s posebnim osvrtom na namještaj i stare kataloge. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 29(1996) str. 129–130, 133–134. U biblioteci je među ostalim rukopisima pronađena i čuvena isprava Trogirska apendikula, (Pacta Conventa) – ugovor hrvatskog plemstva sa ugarskim vladarem (čuva se danas u Budimpešti).HRVOJE MOROVIĆ, Izbor iz djela, O trogirskoj knjižnici Garanjin-Fanfonja, Split, Književni krug Split, 1988., 225